Bihać

Bihac se prvi puta spominje 1260. Do 1592. u sastavu je hrvatsko-ugarskog kraljevstva i Habsburske monarhije. Od 1528. bio je kapetanija u sastavu Vojne krajine. Od 1592. do 1878. nalazi se u sastavu Turskog carstva. Postaje sjediste kadije, kasnije sandzakat i kapetanija. Bio je vazno trgovacko i obrtnicko srediste kojem su gravitirala sva tadasnja naselja. Bihac je stradao u drugom svjetskom ratu nakon kojeg se naglo razvija.

Grad Bihać smješten je na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i graniči sa općinama Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Drvar, te općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj iz Republike Hrvatske. Grad Bihać predstavlja sjedište Unsko-sanskog kantona. Veći dio područja grada Bihaća bogat je vodom: izvorima, potocima i rijekama, od kojih posebno izdvajamo krajišku ljepoticu rijeku Unu sa njenim pritokama Klokot i Unac. Spomenimo samo prirodne ljepote rijeke Une sa lokalitetima u Ripču i nadaleko poznati slapovi Štrbačkog Buka i Martin Broda.

Već tradicionalno, kod Martinbroda se održava i tradicionalna Unska Regata (međunarodna turistička kajak regata) koja je bila prekinuta početkom devedestih godina ali je ovih godina ponovo uspostavljena. Martinbrod je poznat širom Evrope po raftingu, sportu kojem pogoduje nemiran i nestašan tok rijeke Une tako da svake godine privlači velik broj sportaša širom Evrope


Kapetanova kula

Kapetanova kula je sagrađena 1205. i bila je jedna od četiri kule od kojih su tri razorene 1201 – 1202. Prema pučkom kazivanju koje u sebi sadrži neku vrstu historijske podloge, Kapetanova kula, odnosno, utvrđeni Bihać, spasili su glavu ugarskom kralju Beli IV kojeg su do samih zidina gonili brzi tatarski konjanici. U znak svoje kraljevske zahvalnosti Bela IV proglašava Bihać slobodnim gradom i u kameno pročelje kule dadne da se ukleše njegov simbol – crni gavran. Dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, kula je pretvorena u tamnicu ili okružni zatvor. Od tada pa dugo godina kasnije kada je Bihać potpuno izašao iz svojih bedema i postao urbana sredina, Kapetanova kula služila je isključivo kao zatvor. Kapetanova kuli je, sve do 1959. godine služila kao Okružni zatvor, da bi nakon toga bila predana na korištenje regionalnim muzealcima.